Je li nepoštena?
Kako znati je li određena poslovna praksa nepoštena
Goruće pitanje svim potrošačima nesumnjivo će biti: "Kako mogu znati je li određena poslovna praksa nepoštena?"
- Crna lista: prakse koje su UVIJEK zabranjene
- Zavaravanje pružanjem krivih informacija
- Zavaravanje izostavljanjem informacija
- Agresivni marketing
- Drugi slučajevi
Crna lista:
prakse koje su UVIJEK zabranjene
Srećom, Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama pojednostavljuje odgovor na ovo pitanje. Prvo, određene su poslovne prakse uvijek zabranjene temeljem navedene Direktive. Kako bi marketinškim stručnjacima i potrošačima bilo jasno što je zabranjeno, sastavljena je Crna lista koja sadrži 31 nepoštenu praksu. Ista se lista primjenjuje u svih 28 država članica EU-a.
Preuzmite Preuzmite cijelu brošuru o NPP-u
u pdf formatu.
Određivanje zakonitosti poslovne prakse
Zakonitost poslovne prakse koja se odmah ne zabranjuje može se uvidjeti njenom procjenom temelju posebnih pravnih kriterija. Dvije glavne kategorije nepoštenih poslovnih praksi - "zavaravanje" i "agresivna" praksa - detaljno su opisane u Direktivi. Većina praksi koje bi se smatrale nepoštenima spadaju pod ove odredbe.
Test za prosječnog potrošača
Je li neka poslovna praksa poštena ili ne utvrđuje se u usporedbi s referentnom točkom prosječnog potrošača". Prema tumačenju Europskog suda pravde, prosječni potrošač je"razmjerno dobro informiran i razmjerno dobro opaža te je oprezan",, uzimajući u obzir socijalne, kulturološke i jezične čimbenike. Ako je poslovna praksa usmjerena ka posebnoj skupini potrošača (poput ranjivih skupina potrošača, tada se prosječni član te skupine uzima za referentnu točku.